Nevidljivi teret migracije: manjinski stres kod stranih radnika u Hrvatskoj

Nevidljivi teret migracije: manjinski stres kod stranih radnika u Hrvatskoj

Osim životnih događaja, izvor stresa mogu biti i uvjeti iz socijalne okoline. Članovi manjinskih skupina, zbog svog društveno pripisanog podređenog statusa u društvu i samim time otežanim ili onemogućenim pristupom raznim socijalnim i ekonomskim prilikama, doživljavaju veće količine stresnih događaja koji su posljedica njihovog manjinskog položaja, odnosno zato jer se nalaze u socijalnim situacijama koje su znatno drugačije od onih s kojima se susreću većinske skupine.

Prema Meyerovom modelu manjinskog stresa, ovaj socijalno utemeljen manjinski stres odnosi se na kroničnu i povećanu razinu stresa koju doživljavaju članovi stigmatiziranih manjinskih grupa, uzrokovanu distalnim (objektivnim, vanjskim) i proksimalnim (subjektivnim, unutarnjim) stresorima. Manjinski stres dovodi do raznih negativnih posljedica, između ostalog do oslabljenog psihičkog i tjelesnog zdravlja, što ima sveobuhvatne posljedice na pojedinčevu kvalitetu života.

Do sada provedena istraživanja malobrojna su i metodološki vrlo različita, ali rezultati nedvosmisleno ukazuju na specifične izazove s kojima se imigranti susreću, a koji su povezani s manjinskim statusom te imaju negativne posljedice na njihovu razinu stresa i kvalitetu života. U istraživanju Cortesa i sur. (2020), kod nedokumentiranih stranih radnika povišena je razina anksioznosti i narušeno je psihičko zdravlje. Proživljavaju kroničan stres kao posljedicu vanjskih i unutarnjih stresora, a socijalna izolacija koju doživljavaju pojačava narušava obrambene mehanizme u suočavanju sa stresom i dovodi do pojačanog učinka stresa.

Cilj istraživanja bio je, koristeći postavke Modela manjinskog stresa kao konceptualnog okvira, provjeriti njegovu prikladnost za objašnjenje iskustva stresa kod stranih radnika u Hrvatskoj te posljedice tog stresa na subjektivnu kvalitetu života. U istraživanju je korišten mješoviti istraživački nacrt. Kvantitativni dio istraživanja proveden je online metodom, na prigodnom uzorku stranih radnika (N=79) iz zemalja južne i jugoistočne Azije te sjeverne Afrike. Uzorkovanje je provedeno metodom snježne grude. U kvalitativnom dijelu istraživanja provedeno je 5 polustrukturiranih intervjua sa stranim radnicima koji nisu sudjelovali u kvantitativnom dijelu istraživanja.

Prema rezultatima kvantitativnog dijela istraživanja, razina stresa kod sudionika je povišena, a subjektivna kvaliteta života stranih radnika statistički je značajno niža od pretpostavljene teorijske vrijednosti. Najveće zadovoljstvo izražavali su u domeni životnog postignuća, a najmanje u osjećaju pripadnosti zajednici. Nadalje, sudionici potvrđuju da se osjećaju kao dio manjine i da doživljavaju manjinski stres kojemu doprinose vanjski, objektivni stresori (diskriminacija i agresija, nedovoljna socijalna podrška, nezadovoljstvo materijalnom situacijom) te unutarnji, subjektivni stresori (očekivanje odbacivanja od strane većine), što je u skladu s pretpostavkama Meyerovog modela. I konačno, sudionici Izvještavaju o raznim tjelesnim i psihičkim zdravstvenim problemima. U kvalitativnom dijelu istraživanja sudionici su kao glavni razlog dolaska u Hrvatsku naveli ekonomske razloge. Sudionici izvještavaju o implicitnoj diskriminaciji te je primijećeno da su internalizirali manjinski status zbog kojeg očekuju odbacivanje od strane većine. Unatoč objektivno sniženoj kvaliteti života, svjedoče da su zadovoljni svojom kvalitetom života te da su sretni u Hrvatskoj.

Rezultati su, osim za produbljivanje teorijskih znanja i daljnju validaciju Meyerovog modela, korisni i kreatorima migracijskih i integracijskih politika te poslodavcima u Hrvatskoj u poboljšanju kvalitete života i uspješnijoj integraciji stranih radnika u Hrvatskoj.

Suradnici na istraživanju: dr. sc. Iva Tadić

POVEZNICA NA ISTRAŽIVANJE